Make your own free website on Tripod.com
Header image header image 2  
 
  | | POČETNA | | O NAMA | | NOVOSTI | | GALERIJA | | ČLANOVI | | KONTAKT | |
   
 
Fojnica

Fojnica je stari bosanski grad i općina u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, sa oko 3.400 stanovnika u gradu, odnosno 15.000 u općini (1991.) Poznata je po glasovitom Franjevačkom samostanu), sa bogatom bibliotekom i zbirkom.
Veoma ineresantne podatke o Fojnici od 1878 - 1918. godine možete pronaći ovdje. Čovjek je čak pobrojao učitelje, broj stanovništva, vjersku strukturu, maternji jezik doseljenika, čak i broj stoke, nevjerovatno al istinito.

Književno - poetski kutak

Fojnica je mjesto na kraju puteva, utonulo u vječni žubor svojih voda, utisnuto u strme obronke Vranice, koje prastara ljudska žudnja za bogatstvom i zdravljem, prije dva milenija, načiniše gradom. U Fojnicu se nikada ne svraća usput, već uvijek dolazi s razlogom, iz potrebe ili znatiželje. Rimski legionari, bosanski kraljevi, lukavi Dubrovčani, marljivi Sasi, uporni franjevci, mudri derviši, praktični Austrijanci, avanturisti, naučnici, dokoličari, u potrazi za zlatom, zdravljem, izgubljenim dušama, dolaziše karavanskim putevima uz doline rijeka. O njihovim vojnama, stradanjima, bolestima, dilemama, svjedoče dokumenti rasuti po arhivima Rima, Beča, Stambola, Dubrovnika, bilješke u samostanskim hronikama, predanja, groblja, mezarja i poneko zdanje preživjelo palež proteklih ratova i buna.

Historija

Ime grada, u pisanim dokumentima, prvi put se spominje 18. marta 1365. godine povodom prodaje polovine rudarskih jama vlasništva Hansa i Nikla Sasinovića u Fojnici i Ostružnici nekim Dubrovčanima. Inače, braća Sasinovići veoma se često spominju, u sačuvanoj historijskoj građi, po razlicitim osnovama: kupoprodajni ugovori, sudski sporovi, porodične nesuglasice. Vjerovatno zbog bogatih nalazišta srebra i zlata, bosanski vladari veoma rano Fojnicu proglasiše svojim posjedom, kojim je upravljao knez, imenovan od strane kralja i obično iz reda trgovaca. O sigurnosti grada i rudokopa brinule su se posade utvrđenja razmještene po kotama s kojih su imale dobru preglednost fojničke doline (Kozov grad, Zvonigrad, Lagumi). Sasi svojom stručnošću osavremeniše rudarsku tehniku proizvodnje srebra i zlata, a Dubrovčani razviše trgovinu i zanatstvo, te tako Fojnicu učiniše privredno najznačajnijm mjestom srednjovjekovne Bosne. Prva polovina 15. vijeka je period kada Fojnica u svom privrednom i demografskom širenju dostiže vrhunac; urbani dio grada prelazi broj od 2.000 stanovnika sa izrazito jakom naseobinom Dubrovčana, otvaraju se novi rudnici u Deževicama (1403. godine) i Dusini (1413. godine), franjevci grade samostan na Pazarnicama, trguje se zanatskim proizvodima izrađenim od plemenitih metala, kožom, svilom, vinom, oružjem, kućnim potrepštinama, skupocjenim talijanskim tkaninama. Rudarstvo, posebno proizvodnja srebra, bilo je najvažnija privredna grana srednjovjekovne Bosne, a imalo je nesumnjivog značaja i za privredu Evrope onoga vremena. Konsultujući dubrovačke izvore o izvozu i podatke o kupljenom godišnjem ušuru (350 kg srebra), može se sasvim sigurno tvrditi, da proizvodnja u fojničkim rudnicima nije bila ispod 3 tone godišnje. Uzimajući u obzir bogatstvo rudnika kao i stalno prisustvo dubrovačkih zlatara (oko 1430. godine, ukupno 12 ) koji su se između ostalog bavili i kovanjem novca, najvjerovatnije da je u Fojnici dugo vremena egzistirala kovnica novca bosanskih vladara. Novac označen kao kraljev (grossi di Re; denarii regis Bossine itd.) često se pominje u izvorima i to obično u vezi sa Fojnicom.

Osmansko doba

Dolazak Osmanskog carstva kao nove imperijalne sile na Balkanu, vjerovatno je uticao, iz straha i opće nesigurnosti, na smanjeni obim trgovačkih veza, a time i proizvodnje u fojničkim rudnicima. Sigurno bi se to još drastičnije odrazilo na demografsku i privrednu sliku ondašnje Fojnice, da nije bilo političke pronicljivosti fojničkog gvardijana fra Anđela Zvizdovića koji je izjavom o lojalnosti novom osvajaču dobio od Mehmeda II Fatiha na Milodraškom polju, znamenitom ahdnamom, garancije slobode kretanja, imovinskog posjedovanja i vjeroispovijedanja za Crkvu i kršćanske podanike sve dok budu vjerni novoj vlasti. Kroz vijekove turskog prisustva na ovim prostorima ahdnama je predstavljala pravu povelju slobode kršćanskog stanovništva u Bosni, osnovni dokument kojim je regulisan položaj kršćana u Osmanskom carstvu i utvrđivani odnosi osmanskih vlasti prema kršćanskoj religiji u cjelini. Prema najranijem popisu Bosne iz 1468/9. godine, najveće varoško naselje na prostoru srednje Bosne i nekih dijelova Hercegovine, i dalje je Fojnica sa 329 kuća poreskih obveznika uz 20 neoženjenih sinova, s tim da je opadanje broja stanovnika u nekim kasnijm periodima bilo još osjetnije. Za dvije decenije broj kuća se smanjio za 104, jer novim popisom domaćinstava iz 1489. godine, Fojnica broji 219 kršćanskih i 6 muslimanskih kuća. Na osnovu navedenog, može se zaključiti da je proces islamizacije, u naseljima koja su imala jaku ekonomsku bazu (rudnici) i moćne vjerske institucije (samostan), tekao veoma sporo. Međutim, promjena vlasti, i pored izraženih potreba za plemenitim metalima, ipak je bitno uticala na izvjesno zamiranje privredne aktivnosti na području Fojnice. Možda je na ovu stagnaciju uticala zabrana izvoza plemenitih metala i obaveza prodaje cjelokupne proizvodnje državnoj kovnici po utvrđenim cijenama. Isto tako, umjesto do tada važeće zakonske odredbe o podjeli prihoda izmedu korisnika rudnika i države od 1/10, uvedena je odredba od 1/5 odnosno 1/8 zavisno od uslova proizvodnje i rentabilnosti. Krajem 16.i početkom 17.stoljeća skoro da je sasvim prestala proizvodnja plemenitih metala uz pojačanu eksploataciju željeza, olova i bakra. Zahvaljujući preradi željezne rude, Fojnica je tokom 19.stoljeća postala ponovo značajan zanatsko-trgovački centar. U samom gradu se posebno isticao kovački zanat, ali i radionice za obradu metala. Proizvodnja pušaka, pištolja, jatagana, poljoprivrednih alatki bila je poznata i van granica Bosne.

Period austro - ugarske vladavine

Fojnica i njena okolina za vrijeme austro-ugarske vladavine nije doživjela privredni prosperitet kao oni gradovi koje je zahvatila industrijalizacija i nove saobraćajne mogućnosti. Stari željezni majdani i brojne kovačnice nisu mogle izdržati utrku sa visokim pećima i jeftinijom industrijskom robom. Geološka istraživanja koja su vršena u Bosni i Hercegovini neposredno poslije okupacije nisu zaobišla ni Fojnicu. Tako je utvrđeno prvom analizom piritne rude da se u toni rude nalazi 8-15 grama zlata. Procijenjeno je da je nalazište u Bakovićima rentabilno za proizvodnju i prvi koncesionari su bili braća Došen 1885. godine. Uporedo sa aktiviranjem rudarske proizvodnje počinje i eksploatacija i prerada šume kojom je fojničko područje izuzetno bogato. Međutim saobraćajna izoliranost uticala je da u čitavom tom periodu ne nastane nijedan značajniji prerađivački kapacitet do poslije Drugog svjetskog rata.



Panorama Fojnice
Panorama Fojnice

Fojnica Reumal
Fojnica (Reumal)
Samostan
Franjevački samostan
Atik džamija
Atik džamija
Prokosno Jezero
Prokoško jezero
Jezernica
Jezernica

Mjesne zajednice, 1991.

Po popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Fojnica imala je 9 mjesnih zajednica:

  • MZ Bakovići - obuhvata naseljena mjesta: Bakovići, Bakovićka Citonja i Bistrica
  • MZ Dusina - obuhvata naseljena mjesta: Dusina i Podgora
  • MZ Fojnica - obuhvata naseljena mjesta: Banja, Čemernica, Fojnica, Gradina, Lučice, Selakovići, Šavnik i Tješilo
  • MZ Gojevići - obuhvata naseljena mjesta: Božići, Djedov Do, Gojevići, Lužine, Otigošće i Ponjušina
  • MZ Ostružnica - obuhvata naseljena mjesta: Grabovik, Marinići, Nadbare, Ormanov Potok, Ostruška Citonja, Podcitonja, Polje Ostružnica, Selište i Voljevac
  • MZ Pločari - obuhvata naseljena mjesta: Oglavak, Pločari i Pločari Polje
  • MZ Pridola - obuhvata naseljena mjesta: Botun, Dragačići, Kozica, Majdan, Rizvići, Vladići, Vukeljići i Živčići
  • MZ Prokos - obuhvata naseljena mjesta: Carev Do, Klisura, Merdžanići, Mujakovići, Obojak, Paljike, Ragale, Tovarište i Turkovići
  • MZ Šćitovo - obuhvata naseljena mjesta: Kujušići, Lopar, Polje Šćitovo, Poraće, Rajetići, Sitišće i Smajlovići
Narodnosni sastav stanovništva općine Fojnica, po mjesnim zajednicama, prema popisu iz 1991.
mjesna zajednica ukupno Bošnjaci Hrvati Srbi   ostali
MZ Bakovići 1,224 13 656 2 540
MZ Dusina 877 486 379 0 5
MZ Fojnica 6,440 2,620 2,869 136 483
MZ Gojevići 1,669 264 1,372 9 22
MZ Ostružnica 2,139 1,404 699 7 11
MZ Pločari 612 529 72 3 7
MZ Pridola 941 934 0 0 7
MZ Prokos 1,707 1,471 215 0 4
MZ Šćitovo 687 303 361 0 6
ukupno 16,296 8,024 (49,23%) 6,623 (40,64%) 157 (0,96%) 1,085 (6,65%)
 


Pocetak


 
   
Site Design by M@Łłk